Hrvatski građanin godišnje baci čak 71 kg hrane
U susret Međunarodnom danu svjesnosti gubitka i bacanja hrane koji se obilježava 29. rujna, Dukat je predstavio rezultate istraživanja u sklopu društveno odgovornog projekta Hrana se ne baca, kojim se nadovezuje na aktivnosti koje već provodi s ciljem smanjenja otpada od hrane.
Bacanje hrane, osim što ima za posljedicu financijski gubitak, ima i izrazito negativan utjecaj na okoliš jer se time stvaraju staklenički plinovi te se iscrpljuju tlo i voda. Na globalnoj razini se baci oko trećina ukupno proizvedene hrane, što predstavlja poražavajući podatak.
Rezultati istraživanja
Provedeno istraživanje pokazalo je da se u Hrvatskoj po stanovniku godišnje baci oko 71kg hrane. Iz toga možemo zaključiti da kao narod godišnje bacimo više od 280 tisuća tona hrane. Istraživanjem se utvrdilo da svaki drugi stanovnik baca hranu, a najveći postotak čine ostaci od kuhane/pripremljene hrane (65%), a zatim peciva i kruh (46%). Najčešći razlozi zbog kojih ispitanici bacaju hranu su pokvarena hrana i istek roka trajanja jer su zaboravili na tu hranu.
S obzirom da je rok trajanja jedan od glavnih razloga bacanja hrane, u istraživanju se ispitalo znanje o oznakama „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“. Iako je tek svaki drugi ispitani građanin naveo da zna razliku između oznaka „najbolje upotrijebiti do” i „upotrijebiti do”, njih je tek 40 posto ponudilo sve ispravne odgovore na ispitu znanja unutar istraživanja. Rezultati ukazuju na to da građani nisu dovoljno upoznati s tim pojmovima, a u nastavku donosimo pojašnjenje.
Oznaka „Upotrijebiti do“ oznaka je zdravstvene ispravnosti proizvoda i koristi se za lako kvarljive namirnice poput svježeg mesa, svježe ribe, svježeg pilećeg mesa i slično. Nakon isteka datuma uz oznaku „Upotrijebiti do“ namirnicu nije preporučljivo koristiti.
Oznaka „Najbolje upotrijebiti do“ govori o datumu do kada su kvaliteta i organoleptička svojstva namirnice najbolja. Ova se oznaka koristi za tjesteninu, rižu, kolače, čokoladu, pahuljice i slične proizvode koji se mogu koristiti i nakon označenog datuma ako su namirnice mirisom i okusom u redu. Drugim riječima, „Najbolje upotrijebiti do“ ne znači „Loše nakon“.
Prema rezultatima istraživanja, Hrvatska se nalazi pred značajnim izazovom kada je riječ o smanjenju otpada od hrane. Rješavanje globalnih problema treba započeti na lokalnoj razini, a potrebna je uključenost svakog pojedinca kako bi se otpad od hrane mogao spriječiti i smanjiti.
Održana panel-rasprava
U okviru rezultata istraživanja i projekta Hrana se ne baca, 20. rujna 2023. održana je panel-rasprava „Imaju li današnji potrošači razvijenu svijest o odgovornom postupanju s hranom i kako institucije i tvrtke mogu pomoći u edukaciji?“ na kojoj je sudjelovao i državni tajnik Zdravko Tušek.
„Svjesni toga da se svi trebamo zajedno uključiti jer jedino tako možemo značajno utjecati na ovaj problem i osvijestiti građane, nedavno smo inicirali potpisivanje Dobrovoljnog sporazuma o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane. Izuzetno mi je drago što mogu reći da su potpisnici, između ostalih, velike prehrambene tvrtke i trgovački lanci koji mogu uvesti značajne promjene u vlastitim redovima te na taj način utjecati i na smanjenje otpada koji nastaje u kućanstvima. Cilj nam je smanjiti otpad od hrane u Republici Hrvatskoj za 30 posto do 2028. godine“, istaknuo je državni tajnik Tušek.
Na panel-raspravi sudjelovali su: zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, direktor Dukata Zoran Ković, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača Tanja Popović Filipović i Marin Medak, vlasnik restorana Rougemarin i zagovornik zero food waste koncepta kulinarstva.
Središnje mjesto za dijeljenje znanja i komunikacije s građanima jest www.HranaSeNeBaca.hr, a više o projektu možete pronaći na https://www.dukat.hr/magazin/dukat-predstavio-velik-drustveno-odgovoran-projekt-hrana-se-ne-baca/
