OPG Marinović iz Blata na Korčuli korisnik je mjera PRR
Općina Blato na otoku Korčuli, prekrasno je mjesto koje se smjestilo amfiteatralno po obroncima triju brežuljaka pokrivenih borovom šumom i voćnjacima. Blato je najstarije naselje na otoku smješteno po sredini zapadnog dijela uz istoimeno kraško polje-Blatsko polje po kojem je i mjesto dobilo ime. Po posljednjem popisu stanovništva, Blato ima 3.593 stanovnika, daleko manje od 8.862 stanovnika koliko je Blato brojilo 1910. godine. U to je doba Blato živjelo gotovo isključivo od poljoprivrede.
Na području općine dominiraju velika obrađena polja, oko kojih se izmjenjuju suhozidima ograđene padine zasađene maslinom i vinovom lozom, iako veliki broj površina, na žalost posljednjih desetljeća biva zapušten i prepušten divljem raslinju, makiji i naseobinama alepskog bora.
Jedan od onih koji vrijednim radom svaki slobodan komadić zemlje privodi svrsi je i gospodin Petar Marinović, vlasnik istoimenog OPG-a, dugogodišnji ekološki proizvođač.
Ekološki proizvođač
Ovaj vrijedan Blaćanin iskoristio je sredstva potpore iz prvog natječaja za podmjeru 6.3, onu namijenjenu malim poljoprivrednim gospodarstvima, a s dobivenih 15.000 EUR-a potpore izgradio je gustirnu (cisternu), obnovio poljsku kućicu u kojoj je uređen prostor za držanje ovaca, a kupio je i nešto poljoprivredne mehanizacije te stado ovaca.
Gospodin Petar, inače umirovljenik, redovito se informirao o Europskim fondovima i zaključio kako sigurno među mjerama ima i neka koja bi zadovoljila njegove potrebe.
Tada je počeo promišljati kako bi u ekološku proizvodnju maslina kojom se bavi već desetak godina, bilo idealno uklopiti i omanje stado ovaca, čime bi olakšao posao oko održavanja nasada, jer više ne bi bilo potrebe za košnjom, a u isto vrijeme bi dobivao ekološki prihvatljivo organsko gnojivo kojim bi u dozvoljenim rokovima mogao gnojiti masline.
Ovu je ideju uz pomoć sredstava i proveo u djelo. Kupio je stado od 10 ovaca i jednog ovna, a kako bi mogli nesmetano pasti, dobivenim sredstvima je ogradio cjelokupni nasad, te obnovio poljsku kućicu u kojoj se ovce sklanjaju kada nisu na ispaši.
Izgrađena je i gustirna kapaciteta 26 metara kubičnih, iz koje se nasad u kritičnim trenucima navodnjava što znatno utječe i na količinu ubranih plodova, u konačnici i na količinu proizvedenog maslinovog ulja.
Za pomoć u izradi prijave se obratio stručnjacima iz tog područja, a u cijelom postupku nije nailazio na veće probleme. Ističe odličnu suradnju i s djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja, ali i ostalih institucija koje su mu bile od pomoći prilikom prijave projekta.
Danas njegovim, besprijekorno uređenim nasadom pasu ovce sorte „Dubrovačka ruda“, autohtone sorte koju je kupio umjesto planirane „Ličke pramenke“, koje od svake opasnosti čuva pas tornjak imena Tori. Torijev lavež dovoljan je da otjera divlje pse koji bi mogli nanijeti štetu stadu. Da Torija nema, upoznat je gospodin Petar, pastirskog bi psa danas mogao nabaviti također sredstvima Programa ruralnog razvoja i tipa operacije 4.4.1.
OPG prima potpore i za IAKS mjere Ruralnog razvoja
Osim potpore koje je ostvario iz mjere 6.3 ovaj OPG koristi i potpore iz tzv. IAKS mjera ruralnog razvoja i to za ekološku proizvodnju, uzgoj ekstenzivnih maslinika, zaštitu izvornih i zaštićenih pasmina – Dubrovačke rude za koje se jednom godišnje podnosi zahtjev u sklopu Jedinstvenog zahtjeva za izravna plaćanja koji se podnosi od ožujka do svibnja svake godine.
Ističu kako su korištenjem ovih mjera iznosi potpore po osnovi plaćanja za poljoprivrednu proizvodnju višestruko veći, te kako se svakako isplati informirati o načinu njihova korištenja. Za ekološku poljoprivredu su se ionako već odavno opredijelili, a osim poštivanja svih načela važnih za ekološku proizvodnju koje strogo kontroliraju ovlaštene nadzorne stanice, obveza je korisnika sredstava i redovito educiranje putem besplatnih tečajeva koje provode djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (ex. Savjetodavna služba)
Pozitivno iskustvo s ovog natječaja, gospodina Petra i njegovu obitelj je potaknulo na razmišljanje o drugim mogućim ulaganjima iz sredstava Programa ruralnog razvoja. Svima najinteresantniju mjeru onu namijenjenu ulaganjima u ruralni turizam, kao najlogičniju nadogradnju ovog ulaganja, a kroz koji bi mogao plasirati većinu vlastitih poljoprivrednih proizvoda. No i drugih je ideja još puno, a Petar ni najmanje ne sumnja da će upravo neku od njih u budućnosti financirati upravo sredstvima Programa ruralnog razvoja.
