Sredstvima EU i do pastirskog psa tornjaka

Objavljeno: 13. prosinca 2020.

Iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020., po prvi se puta financiraju i ulaganja u sklopu tipa operacije 4.4.1. „Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša“ koja donosi pregršt zanimljivih ulaganja, među njima sigurno i ona zanimljiva našim maslinarima, vinogradarima.

Evo koja su:

1. Ulaganje u građenje terasastih parcela,
2. Ulaganje u građenje (vanjskih) suhozida,
3. Ulaganje u sadnju živica,
4. Uklanjanje invazivnih stranih vrsta s poljoprivrednog zemljišta na jednokratnoj osnovi,
5. Kupnja električnog pastira s pripadajućom opremom u područjima rasprostranjenosti velikih zvijeri i na otocima,
6. Kupnja autohtonog pastirskog psa (tornjaka) u područjima rasprostranjenosti velikih zvijeri i otoka
7. Izgradnja novih (jednostavnih) nastambi za stoku u područjima rasprostranjenosti velikih zvijeri
8. Obnova staništa važnih za očuvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu koje nije održavano sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi s obzirom na vrstu uporabe
9. Ulaganje u obnovu zapuštenih lokvi za napajanje stoke i
10. Kupnja zemljišta u svrhu realizacije projekta, najviše do 10% vrijednosti projekta.

Prihvatljivi korisnici jesu Poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik (obiteljskih) poljoprivrednih gospodarstava, javne ustanove i tijela, uključujući javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim dijelovima prirode i udruge koje se bave zaštitom i promicanjem kulturnih vrijednosti, zaštite okoliša i prirode.

Veći nagib uvećava potporu

Kod prve vrste ulaganja moguće je ostvariti potporu za uređenje zaravnjene i stepenasto uređene parcele na padini, kako bi se ista privela svrsi, odnosno kako bi se na njoj mogle zasaditi poljoprivredne kulture. Određeno je kako se potporni zid terasi treba izvoditi u formi suhozida, dakle slaganjem kamena bez uporabe vezivnih materijala, a umjesto suhozida potporanj može biti izveden i od biljnog materijala ili kakvog drugog pogodnog materijala koji prevladava u području. S obzirom da u priobalju i na otocima kamena ima u izobilju, upravo bi njega ovdje trebalo  koristiti kod gradnje terasa.

Treba naglasiti kako je prihvatljivo sufinanciranje potpuno novih terasa na području s nagibom, ali i podizanje potpornih zidova na površinama koji su ranijim zahvatima već terasirana.  Uz podizanje terasa, kao predradnja, prihvatljiv je i trošak krčenja površina od svog raslinja.

Potpora iznosi 417,17 kn po metru dužnom ovako izgrađene terase, a ovaj osnovni iznos se u određenim slučajevima može i povisiti. Tako npr., ako nagib terena na kojem će se terase podizati iznosi 20-50%, potpora se povisuje za 20%, čak za 100% raste ukoliko je nagib veći od 50%, a ako se radovi provode na otocima prema kojima nije uspostavljena javna brodska linija, osnovni iznos potpore se povećava za 50%.

Koliki je točno nagib terena odrediti će i svojim potpisom zajamčiti ovlašteni inženjer iz područja građevinarstva ili geodezije, a uz to će za potrebe prijave za ovo ulaganje u dokumentu kojeg ovjerava navesti i provodi li se ulaganje na ranije terasiranom zemljištu i/ili se radi o podizanju terasa na novoiskrčenom zemljištu.

Drugo ulaganje jest ono u građenje vanjskih suhozida, koje treba razlikovati od potpora za održavanje suhozida u sklopu Mjere 10 Programa. Cilj je ovog ulaganja financirati obnovu postojećih, oštećenih suhozida ili podizanje potpuno novih. Suhozidom se smatra građevina od neobrađenog ili minimalno obrađenog kamena, podignuta rukom, bez dodatnog vezivnog materijala, maksimalne širine 2 metra, a koja služi za ograđivanje parcele na kojoj će se provoditi poljoprivredna proizvodnja.

Potpora za obnovu/podizanje suhozida iznosi 739,98 kn po metru kubnom zida, uz uvećanja ovisno o nagibu, odnosno dostupnosti brodske linije kako je to i kod potpore za izgradnju terasastih površina.

Od specifične dokumentacije kojom će se dokazivati potreba za ulaganjem, biti će potrebno ishoditi Dokument izrađen i ovjeren od strane ovlaštenog inženjera iz područja građevinarstva ili geodezije u kojem će biti navedeni podaci o stupnju oštećenja suhozida (ukoliko se radi o njegovoj obnovi), odnosno o nagibu terena kako bi bilo moguće odrediti vrijednost potpore po kubnom metru.

Električni pastir i pas Tornjak

Stočari na našim otocima, ali i na svim područjima RH na kojima obitavaju velike zvijeri, u mogućnosti su iz sredstava ove mjere financirati i kupovinu električnog pastira s pripadajućom opremom, za što se  može ostvariti potpora od 48,15 kn po metru dužnom ograde koja ne smije biti niža od 160 cm.

Na istim područjima potiče se i kupnja autohtonog pastirskog psa Tornjaka, iznosom od 3.500 kn po štenetu. Uvjet je da kupljeni pas nije stariji od 3 mjeseca, da je kupljen od registriranog uzgajivača i da ima rodovnicu izdanu od Kinološkog saveza.

Potrebna dokumentacija

Ovisno o vrsti ulaganja, pripremna dokumentacija je manje ili više kompleksna, pa je za njenu izradu potrebno osigurati određeno vrijeme.

Primjerice, za izgradnju suhozida ili terasastih terena, odnosno nastambe za sklanjanje stoke, potrebno je da ovlašteni arhitekt izradi najmanje Idejno rješenje koje mora biti u skladu s odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. U postupku izrade arhitektonskog rješenja, najčešće će biti potreban i angažman geometra koji određuje rubove parcele, kao i njen nagib, bitnu odrednicu kod određivanja iznosa potpore.

Ova procedura u idealnim uvjetima, traje otprilike 2-3 tjedna pa na vrijeme osigurajte stručnu podršku. U uvjetima kada je npr. suhozid postavljen kao međa između parcela dvaju vlasnika, postupak izrade dokumentacije je zahtjevniji i trajat će 2-3 mjeseca, s obzirom na potrebu očitovanja svih međašnika vezano uz obnovu suhozida.

Kod ulaganja koja se tiču uklanjanja invazivnih stranih vrsta s poljoprivrednog zemljišta, njihovu prisutnost određuju djelatnici Uprave za stručnu podršku poljoprivredi (bivša Savjetodavna služba), pa je i sama procedura znatno jednostavnija.

Akt nadležnog tijela o prihvatljivosti za ekološku režu (OPEM)

Za ulaganja u građenje terasastih parcela, nastambi za stoku i obnovu zapuštenih lokvi za napajanje stoke na nekim područjima, potrebno je ishoditi i akt nadležnog tijela o prihvatljivosti za ekološku mrežu. Spomenuti dokument izdaju nadležni odjeli pri svakoj županiji, ovisno o lokaciji ulaganja.

Za ishođenje ovog dokumenta potrebno je poslati Zahtjev za provođenje postupka prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu uz koji se prilaže i izrađeno Idejno rješenje (ili druga vrsta projekta) kao i 35 kuna upravne pristojbe. Iako je rok za izdavanje Rješenja 30 dana, iz brojnih županija nas uvjeravaju kako je stvarni rok, čak i uvjetima otežanog rada zbog Pandemije COVID 19, znatno kraći.

Ostala dokumentacija

Osim specifične dokumentacije, ovisne o ulaganju za ovaj će natječaj biti potrebo i:

1. Potvrda porezne uprave o nepostojanju duga spram Državnog proračuna RH (ne starija od 30 dana)
2. Tablica troškova i izračun potpore (prema predlošku kojeg izrađuje Agencija za plaćanja)
3. Opis projekta / Plan provedbe aktivnosti (na predlošku Agencije za plaćanja)
4. Izjava o nekažnjavanju koja se popunjava na za to predviđenom predlošku
5. Potpisana Potvrda o podnošenju Zahtjeva za potporu.

U postupku prijave biti će potrebno dostaviti i odabrane ponude za izvođenje radova (nije prihvatljivo financiranje vlastitog rada, već isključivo trošak nastao kod prihvatljivog izvođača radova), a u slučaju kupovine pastirskog psa Tornjaka ili kupovine zemljišta, prihvatljivo je dostaviti i valjani predugovor.

Sve prijave pristigle na natječaj prolaze postupak rangiranja prema jasno određenim i unaprijed poznatim kriterijima odabira, objavljenim uz natječaj, pa je jednostavno odrediti broj bodova pojedine prijave.

Među njima, boduje se Indeks razvijenosti JLS, pripadnost lokacije ulaganja području s prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima (provjera pripadnosti nekom od područja moguća je u Narodnim novinama 38/2019), pripadnost NATURA području, a dodatne bodove ostvaruju i prijavitelji koji su registrirani ekološki proizvođači, odnosno korisnici Mjere 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.