Vrijeme je za pametna sela
Posljednjih se godina riječi „pametno“, „pametna“ često vezuju uz različite pojmove. Tako imamo pametne telefone, pametne satove, pametne klupe, a pametna je postala i poljoprivreda, postoji koncept pametnih gradova, ali u zadnje se vrijeme sve više spominju Pametna sela. Problem depopulacije i zaostajanja ruralnih naspram urbanih područja prisutan je ne samo u RH nego i u većini EU.
Iako, barem kada govorimo o selima u RH, ista značajno zaostaju za selima u razvijenim državama članicama EU, pa bi koncept „Pametnih sela“ koji razvija EU trebao smanjiti taj jaz.
Pametna sela kao koncept je usvojio Europski parlament na sjednici u ožujku 2019. godine, a od tada se mnogo učinilo na njegovu razvoju. Možda najvažnija jest odluka o financiranju istog s najmanje 2,4 milijarde EUR-a u razdoblju 2021. – 2027. koji su osigurani iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, s mogućnošću uključivanja ostalih fondova, tako i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Iako pod pojmom „Pametno selo“ automatizmom vežemo digitalne tehnologije, pristup širokopojasnom internetu, 5G mreži, „Pametno selo“ je puno više od toga. Definicija pametnih sela podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, ekonomiju dijeljenja (poput zajedničke uporabe poljoprivrednih strojeva, znane i kao „Strojni prsten“), kružnu ekonomiju, digitalne platforme koje mogu zamijeniti osnovne usluge (e-zdravlje, e-uprava…), širokopojasni internet, korištenje obnovljivih izvora energije, dopunske djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu.
Svjedoci smo posljednjih godina kako sve više mladih obitelji napušta urbana područja, velike gradove poput Zagreba i Splita i sele u okolicu gdje daleko povoljnije rješavaju svoje stambeno pitanje i pronalaze mir za sebe i svoju obitelj.
S konceptom pametnih sela njihov život u ruralnom području treba učiniti još privlačnijim, što je prvenstveno zadaća lokalne i regionalne samouprave, ali ovaj koncept prepoznaje i Nacrt Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine koja predviđa povećanje investicija u javnu infrastrukturu i usluge uključujući i širokopojasni internet na ruralnim područjima što bi trebalo dodatno pridonijeti zaustavljanju iseljavanja, stvaranju novih radnih mjesta i povećanju socijalne uključenosti.
Pametna sela u RH
Iako se na razvoju koncepta radi već nekoliko godina, možda je najdalje dogurala Zagrebačka županija koja o pametnim selima promišlja još od 2018. godine predstavljajući ovaj koncept na brojnim događanjima i panel raspravama. Županija je izradila i Program razvoja pametnih sela na svom području do 2030. godine, ključan dokument koji bi trebao pomoći razvoju pametnih sela u nadolazećem razdoblju.
I mnoge druge županije aktivno započinju s pripremama za razvoj koncepta, pa je tako Osječko baranjska županija u srpnju 2020. godine objavilo Javni natječaj za dodjelu nagrada za izradu projektnih ideja „Pametna sela“ na svom području na koji je pristiglo 47 projektnih prijedloga, a kao najbolji je ocijenjen prijedlog LAG-a Strossmayer s projektom Zelena mobilnost – ruralni e-bicikli.
Cilj projekta je poboljšanje mobilnosti ruralnog stanovništva u sedam općina u sastavu LAG-a Strossmayer čime će se doprinijeti rješavanju problema nedovoljne prometne povezanosti, teške ekonomske situacije ruralnog stanovništva i smanjenju zagađenja okoliša.
Europska unija je među 734 kandidata iz 25 država koji su sudjelovali na natječaju u europskom projektu „Pametne ruralne zajednice“, odabrala Općinu Babina Greda kao hrvatskog predstavnika u kojem će se demonstrirati primjena pristupa pametnog sela u razvoju ruralnih područja i to tijekom tri godine.
S obzirom da su u tijeku izrade novih strateških dokumenata razvoja općina i gradova, kao i izrade županijskih razvojnih strategija, u njima bi svakako trebalo ugraditi i razradu koncepta pametnih sela, kao polaznu osnovu za buduće razdoblje u kojem će, kako smo imali prilike vidjeti, sasvim sigurno biti sredstava za financiranje brojnih aktivnosti koje bi ruralna područja trebala učiniti još primamljivijim mjestom za život, kako domaćeg stanovništva tako i brojnih digitalnih nomada koji su već dobrano upoznati s kvalitetom življenja u Lijepoj našoj.
Europa čini mnogo, vrijeme je da se i mi pokrenemo.
