Oznake kvalitete EU u Hrvatskoj: znate li što znače i po čemu se razlikuju?
Prije dva tjedna, 14. travnja, obilježili smo Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Ovaj datum odobren je od strane Hrvatskog sabora, a na isti datum 2015. godine zaštićenu oznaku iz EU sustava kvalitete dobio je jedan hrvatski poljoprivredni i prehrambeni proizvod – Krčki pršut. Krčki pršut nosi zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.
Većina potrošača je slabo informirana o oznakama i njihovim prednostima te ih iz tog razloga najčešće i ne primjećuje. U nastavku donosimo objašnjenje za svaku oznaku iz EU sustava kvalitete.
Oznake kvalitete Europske unije
Još s početkom devedesetih godina, Europska unija uspostavila je temelje jedinstvenog sustava zaštite tradicionalnih proizvoda. Sustav je osmišljen kako bi zaštitio i istaknuo proizvode čija jedinstvena kvaliteta i posebne karakteristike proizlaze iz specifičnih ljudskih i prirodnih čimbenika te tradicionalnih metoda proizvodnje. EU oznake kvalitete možemo uočiti i na mnogim hrvatskim proizvodima, a one mogu biti:
- Zaštićena oznaka izvornosti
- Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla
- Zajamčeno tradicionalni specijalitet
Svi proizvodi koji nose neku od navedenih oznaka imaju i Specifikaciju proizvoda, a ona sadržava se potrebne informacije koje služe proizvođačima i potrošačima. Primjerice, ako se na policama nalazi nekoliko pršuta proizvedenih od različitih proizvođača, a nose naziv „Dalmatinski pršut“ i EU zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, svaki od njih proizveden je u skladu sa Specifikacijom i točno određenim načinom proizvodnje. S druge strane, potrošači u svakom trenutku mogu provjeriti sve karakteristike proizvoda koji kupuju.
Razlike između oznaka
1. Zaštićena oznaka izvornosti – oznaka koju nosi proizvod koji je u cijelosti proizveden u određenom zemljopisnom području, dakle sve faze proizvodnje, prerade, pripreme odvijaju se u određenom području. Kvaliteta proizvoda koji nose Zaštićenu oznaku izvornosti izravno je povezana sa prirodnim i ljudskim čimbenicima zemljopisnog područja proizvodnje.
2. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla – oznaka koju nosi proizvod koji je svojom kvalitetom povezan s određenim zemljopisnim područjem u kojem se provodila ključna odnosno najmanje jedna faza u proizvodnji tog proizvoda.
3. Zajamčeno tradicionalan specijalitet – oznaka koju nosi proizvod proizveden po tradicionalnoj recepturi, postupcima i metodama proizvodnje te korištenjem tradicionalnih sastojaka.
Značaj zaštite proizvoda
Zaštita proizvoda europskim oznakama kvalitete ima višestruki značaj.
Za potrošače ona garantira kupnju proizvoda dokazane kvalitete i podrijetla, veće povjerenje u proizvode s EU oznakama kvalitete, jamči sigurnost proizvoda.
Za područje proizvodnje i državu, EU oznake doprinose prepoznatljivosti zemljopisnog područja, razvoju turizma i ruralnom razvoju, zaštiti prirodnih vrijednosti, prenošenju proizvoda na mlađe generacije, očuvanju autohtonih pasmina životinja i biljnih sorti.
Za proizvođače, EU oznake utječu na bolju prepoznatljivost proizvoda na tržištu, povećanu potražnju proizvoda, mogućnost definiranja veće cijene, povećanje proizvodnje i stvaranje proizvoda s dodanom vrijednošću, sprječavanje zlouporabe zaštićenog naziva, proizvodnje i narušavanja ugleda proizvoda.
Hrvatski proizvodi sa zaštićenim oznakama
Republika Hrvatska ima 48 proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla i vode se u registru za poljoprivredne i prehrambene proizvode te je na visokom sedmom mjestu na razini Europske unije.
Proizvodi čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla su: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiseli kupus / Ogulinsko kiselo zelje, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli / Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda-boškarina / Meso istrskega goveda-boškarina, Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka, Lumblija, Goranski medun, Dalmatinska janjetina, Slavonska kobasica, Komiški rogač, Novigradska dagnja, Varaždinsko bučino ulje, Meso turopoljske svinje, Meso crne slavonske svinje, Ludbreški hren kao i Samoborski bermet, aromatizirano piće na bazi vina.
Ukoliko želite znati više o hrvatskim zaštićenim proizvodima, informacije možete potražiti na poveznici.
Posjetite i portal GIview koji je izradila Europska komisija kao moderni portal o zemljopisnim oznakama koji daje pregled svih zemljopisnih oznaka zaštićenima u EU uključujući zemljopisne oznake zemalja koje nisu članice EU. Informacije o određenom proizvodu prikazane su u obliku GI kartice koja sadrži podatke o kontaktima skupina proizvođača zemljopisnih oznaka i kontrolnih tijela, područja proizvodnje koji je prikazan na karti, fotografije proizvoda, opisa proizvoda, zemljopisnog područja te izjave o održivosti.
U nastavku pogledajte fotografiju oznaka, kako biste ih znali razlikovati.
