Preuzimanje OPG-a: kupnja ili prijenos poslovanja?
U Hrvatskoj je u jednoj godini nestalo gotovo 7.000 poljoprivrednih gospodarstava. Istovremeno, sve se češće postavlja pitanje – mogu li se ta gospodarstva jednostavno preuzeti i gdje je granica između prijenosa poslovanja i svojevrsne “kupnje” OPG-a?
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava u 2025. godini smanjen je za 6.982 (−4,3%) u odnosu na 2024., pri čemu se gotovo cjelokupan pad odnosi na kategoriju OPG i SOPG.
Najveći pad zabilježen je u dobnoj skupini nositelja od 65 i više godina, što upućuje na izražen demografski izlazak iz sustava. Nasuprot tome, mlađa dobna skupina (do 40 godina) pokazuje blagi rast ili stabilizaciju, no ukupni trend i dalje ostaje negativan.
Kako se broj gospodarstava smanjivao kroz godine
Sada već davne 2003. godine, kada je započeo upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, mnogi su bili “strašeni” ulaskom u Europsku uniju. Govorilo se kako neće biti moguće proizvoditi ni za vlastite potrebe ako gospodarstvo nije upisano u Upisnik.
Zbog takvih percepcija broj poljoprivrednih gospodarstava u prvim godinama prelazio je 230.000, a postupak upisa bio je znatno jednostavniji i administrativno manje opterećujući nego danas.
Kako je s vremenom postalo jasno da upis nije nužan za sve, posebno za one koji nisu uključeni u sustav potpora, koji ne prodaju proizvode na tržištu i nemaju namjeru koristiti sredstva iz EU fondova, broj gospodarstava počeo je opadati. Gašenje se u najvećoj mjeri odnosilo na staračka domaćinstva.
Trend pada i nova realnost
Ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava (OPG, SOPG, trgovačka društva, obrti i zadruge) do 2021. godine kretao se oko 170.000. Od tada započinje pad, koji je posebno izražen upravo u 2025. godini.
Dio tih gospodarstava mogao je nastaviti poslovanje kroz prijenos ili preuzimanje, no ta mogućnost u praksi još uvijek nije dovoljno prepoznata. To posebno dolazi do izražaja u situacijama kada nositelji prestaju s radom zbog dobi.
OPG kao predmet nasljeđivanja
Donošenjem Zakona o OPG-u 2018. godine, uvedena je važna promjena – OPG je postao predmet nasljeđivanja.
Nakon smrti nositelja, OPG postaje dio ostavinske “mase” pri čemu onaj koji nasljeđuje OPG može, ali i ne mora biti osoba koja je član obitelji ili član OPG-a. Time se otvara mogućnost nastavka poljoprivredne proizvodnje bez gašenja gospodarstva – pod uvjetom da postoji interes za nastavak aktivnosti.
Preuzimanje OPG-a u cijelosti
Drugi način nastavka poslovanja je tzv. preuzimanje OPG-a u cijelosti.
U tom slučaju osoba koja preuzima OPG zadržava postojeći MIBPG, čime se priznaje kontinuitet poslovanja. Time se omogućuje i prijava na pojedine natječaje iz Strateškog plana ZPP-a (SPZPP), gdje je jedan od uvjeta prihvatljivosti prijave, upravo određeno razdoblje aktivnog poslovanja.
U praksi to znači da preuzeti OPG nastavlja poslovanje, ali se trenutkom njegova osnivanja od strane bivšeg nositelja, nastavlja kontinuitet poslovanja.
Što se preuzima, a što ne?
Ako se uz OPG preuzimaju i svi njegovi resursi (zemljište, stoka, mehanizacija), njihovo preuzimanje treba pratiti klasični kupoprodajni ugovor kojim se definira prijenos vlasništva.
Ukoliko se pak uz OPG ne preuzimaju svi resursi, isti moraju biti ispisani iz Upisnika postojećeg korisnika prije sklapanja Ugovora o preuzimanju u cijelosti.
Ova razlika u praksi je iznimno važna i često presudna za pravilno provođenje postupka.
Natječaji kao okidač za preuzimanja
Interes za preuzimanje OPG-ova najčešće raste uoči raspisivanja natječaja u kojima je uvjet poslovanje u određenom trajanju. S obzirom na skori izlazak natječaja za intervenciju 73.10, za očekivati je da će se ovakva preuzimanja ponovno aktualizirati.
Nova prilika ili administrativni alat?
Baš kao i kod preuzimanja poslovanja trgovačkih društava ili obrta, moguće je preuzeti i poslovanje OPG-a te mu na taj način pružiti novu priliku za opstojnost.
No, važno je naglasiti da preuzimanje ima smisla kada postoji stvarna namjera bavljenja poljoprivredom.
Korištenje ovakvih modela isključivo radi ostvarivanja uvjeta za prijavu na natječaje iz SPZPP otvara pitanje njihove dugoročne svrhe i učinka na sektor, a nerijetko se promatra i kao umjetno stvaranje uvjeta, što je pod posebnom prismotrom AP. Zato ako doista planirate bavljenje poljoprivredom, pri tome i prijavu na EU natječaje, provedite postupak dovoljno rano.
