OPG i umirovljenici: tko plaća doprinose, a tko ne
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) čine okosnicu hrvatske poljoprivrede i života u ruralnim područjima. Upravo kroz OPG-ove održava se proizvodnja hrane, čuva tradicija obiteljskog rada na zemlji te se osigurava gospodarska aktivnost u brojnim selima i manjim sredinama.
Ipak, struktura nositelja poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj već godinama ukazuje na izražen demografski izazov. Prema statističkim podacima, među nositeljima gospodarstava prevladavaju starije dobne skupine, dok je udio mladih poljoprivrednika relativno nizak. Upravo zbog toga država i Europska unija kroz mjere ruralnog razvoja nastoje potaknuti generacijsku obnovu, kroz intervencije namijenjene mladim poljoprivrednicima i dr.
U praksi, međutim, velik broj OPG-ova vode upravo umirovljenici. Oni često raspolažu zemljištem, iskustvom i infrastrukturom potrebnom za proizvodnju, pa poljoprivreda za njih predstavlja način da ostanu aktivni, ali i da osiguraju dodatni prihod kućanstvu.
Umirovljenici i obveza plaćanja doprinosa
Poljoprivrednik koji je upisan u OPG kao nositelj ili član, a ujedno je umirovljenik, nema obvezu plaćanja obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. To je značajna razlika u odnosu na osobe kojima je poljoprivreda jedino ili glavno zanimanje, jer su one obvezne plaćati doprinose po osnovi obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Važno je naglasiti da umirovljenici ne plaćaju doprinose čak ni u slučaju kada su u Registru poreznih obveznika (RPO) upisani kao paušalisti, odnosna ako im je razina prihoda od 60.000 eura godišnje.
Drugačija pravila vrijede za osobe koje su zaposlene kod poslodavca, a poljoprivredu obavljaju kao dodatnu djelatnost uz plaću. Kada takva osoba registrira dopunsku djelatnost na OPG-u i upiše se u RPO, obvezno je plaćanje doprinosa po osnovi druge djelatnosti, bez obzira na visinu ostvarenog prihoda.
Kada umirovljenici ipak plaćaju doprinose
Umirovljenici koji sudjeluju u radu OPG-a doprinose plaćaju samo u slučaju kada postanu obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit. To se može dogoditi kada opseg poslovanja preraste okvire paušalnog oporezivanja ili kada se gospodarstvo odluči voditi poslovne knjige i poslovati u sustavu dohotka ili dobiti. Međutim, s obzirom na pragove ulaska u sustav poreza na dobit/dohotka, teško je pretpostaviti da takvih umirovljenika ima u RH
Drugim riječima, dok god OPG posluje u okviru paušalnog oporezivanja i ne prelazi zakonske pragove za ulazak u sustav dohotka ili dobiti, umirovljenici nemaju dodatne obveze plaćanja doprinosa.
Kroz OPG je moguće obavljati niz aktivnosti
- primarne poljoprivredne proizvodnje
- prerade vlastitih poljoprivrednih proizvoda
- izravne prodaje na kućnom pragu ili tržnicama
- dopunskih djelatnosti poput agroturizma, prerade hrane ili pružanja usluga u ruralnom prostoru.
Za mnoge umirovljenike OPG predstavlja priliku da ostanu aktivni, nastave obrađivati zemlju i prenose znanje na mlađe generacije. Istodobno, takva gospodarstva doprinose lokalnoj proizvodnji hrane i očuvanju života u ruralnim područjima.
Upravo zato zakonodavni okvir nastoji omogućiti jednostavnije i financijski prihvatljivije bavljenje poljoprivredom osobama koje su već ostvarile pravo na mirovinu.
Ako se pravilno organizira, OPG može biti stabilan izvor dodatnog prihoda, ali i važan dio održivosti hrvatskog sela.
