Preskoči navigaciju
Ruralno EU logo
  • Naslovnica
  • Ruralni prostor
    Lijepe pričeDomaće je najboljeMladi i ruralni prostorPametna sela
  • Aktualne teme
    NovostiKako otvoriti OPGKoraci do…SavjetiMediji
  • Edukacije
    Obavezne edukacije SP ZPP – BESPLATNOEdukacije uz naplatuAdministriranje poslovanja OPG-aSnimljene edukacije – BESPLATNO
  • Web shop
  • Natječaji
  • EN

Novosti

ruralno.eu » Ulaganja u digitalizaciju – mamac za vrijedna tri boda

Ulaganja u digitalizaciju – mamac za vrijedna tri boda

Objavljeno: 29. lipnja 2024.

Kod kriterija bodovanja za natječaje iz Strateškog plana ZPP, uvrštena su ulaganja u digitalizaciju u poljoprivredi koja, ovisno o natječaju donose dodatne bodove. Kod Intervencije 73.12 za koju je trenutno raspisan natječaj, ulaganja u digitalizaciju donose vrlo vrijedna tri boda, a iznos raspoloživih sredstava za ovaj natječaj i interes koji za njim vlada, daju za pravo vjerovati kako oni koji se ne odluče na ovakvo ulaganje, zapravo i nemaju niti najmanje šanse za prolaz na natječaju.

Digitalizacija poljoprivrede je sigurno budućnost, na koju na žalost nisu svi spremni. Pogotovo ne stariji poljoprivrednici, navikli na tradicijske vještine i vlastito iskustvo u biljnoj proizvodnji, kojima podatak o vlazi u nasadu ili u zoni korijena neće predstavljati baš ništa. Uostalom, takav podatak najvjerojatnije neće znati niti iščitati.

Zato je većina poljoprivrednika ovih dana na „teškim mukama“ oko izbora opreme koju će nabavljati, odnosno za koju će njihovi konzultanti pokretati javnu nabavu putem EONA portala Agencije za plaćanja.

Treba li vam dron?

Odlučit će se uglavnom, ako je suditi po trenutno objavljenim nabavama, na nabavku dronova, za koje većina iskreno niti ne zna što bi, ali računaju na tri korisna boda. A kalkuliraju kako će i djeci ili unucima biti korisna igračka u budućnosti.

No ako znamo kako je uvjet za ostvarivanje ta tri boda, vrijednost ulaganja u digitalizaciju u iznosu od najmanje 10% vrijednosti ukupnog ulaganja bez općih troškova, jasno je kako će oni koji idu na maksimalni iznos potpore (30.000 EUR-a) za dron izdvojiti i više od 3.000 EUR-a.

Dron sigurno jest koristan, no kod poljoprivrednika koji imaju trajne nasade velikih površina ili koji uzgajaju stoku u slobodnom uzgoju, koja u toplijem dijelu godine boravi na ispaši. Dronom će takvi jednostavno provjeriti brojno stanje stoke, izvršiti vizualni pregled. Oni s trajnim nasadima moći će popratiti stanje u nasadu, utvrditi pojavnost bolesti i štetnika. Skupljim dronovima će moći izvršiti i rasipanje granuliranih gnojiva, a neki će se možda odlučiti i za kemijsku zaštitu nasada, iako primjena dronova za ovu namjenu u RH još uvijek nema dozvolu.

No što će dron jednom malom poljoprivredniku, povrtlaru ili voćaru s 1 ha nasada, kojeg može pješice detaljno obići za svega 15 minuta? Ni za što, osim što će uz dron dobiti i vrijedne bodove.

Solarni paneli u 6.3

Slično se događalo i na prošlim natječajima za podmjeru 6.3, gdje se dodatno bodovalo ulaganje u OIE, pa su se mnogi odlučili za kupovinu solarnih panela, čija snaga je tolika da za najsunčanijih dana mogu proizvest električne energije za nekoliko sati rada LED žarulje jakosti 6 W. Profitirali su jedino solar shopovi koji su panele isporučivali kao na traci, znamo li kako je ranije sredstva dobilo i više od 10.000 malih poljoprivrednika.

Svi ti silni solarni paneli, koji moraju na nadstrešnicama, kontejnerima i objektima stajati do isteka petogodišnjeg razdoblja nakon isplate, ubrzo će postati ozbiljan ekološki problem, s obzirom da njihovo zbrinjavanje nije baš najbolje uređeno.

Što onda odabrati?

Pravo je pitanje što onda odabrati, s obzirom da i sam Pravilnik s kriterijima odabira ne navodi eksplicite koja je to oprema koja doprinosi digitalizaciji. Navodi se, uz ostalo tek „IoT (Internet of Things) proizvode u funkciji pametne poljoprivrede“, pojam koji mnogima ne znači baš ništa.

No ulaganja na koja se mogu ostvariti bodovi, a biti sutra od koristi ima mnogo. Vremenska stanica je jedna od njih. U vrijeme klimatskih promjena, kada su nam ljeta sušna kao nikada, pametno upravljanje vodnim resursima u cilju ublažavanja klimatskih promjena ima smisla. Ima smisla provjeriti stanje zasićenosti tla vodom, pa reagirati kada dosegne onu kritičnu fazu, a ne zalijevati tek tako. Naravno, tamo gdje je navodnjavanje moguće.

Korisno je uložiti i u pametne klopke, u koje će se uhvatiti štetnici, npr. voćnih vrsta, digitalna komponenta u klopci će ih fotografirati, a onda će umjetna inteligencija napraviti svoje i prepoznati štetnika. Ovisno o njihovom broju, samostalno ili u dogovoru sa stručnjakom odredit ćete kada i s čim prskati. Na taj ćete način učiniti dobro okolišu smanjenom uporabom pesticida, što se i potiče IAKS mjerama iz SPZPP. Stočarima su svakako korisne i pametne GPS ogrlice uz pomoć kojih će u svako vrijeme znati na kojoj se poziciji nalazi stoka na ispaši.

Digitalizacija i mladi

Korisni su i softveri kojima ćete kvalitetno planirati poljoprivrednu proizvodnju i sve aktivnosti koje ju prate, a ako ste ozbiljniji poljoprivrednik, digitalna oprema s ciljem precizne sjetve/sadnje svakako je nešto što vam treba.

Ulaganja u digitalizaciju sigurno će biti zanimljiva mladim poljoprivrednicima, za koje se natječaj tek očekuje. Mladi pripadnici generacije Z bez pametnih digitalnih rješenja teško funkcioniraju, tako da će i u poljoprivredi sigurno naći neko pametno digitalno rješenje koje će im biti od koristi.

Dobra je stvar u svemu što ćete opremu kupovati tek i jedino ako prođete na natječaju, za koji je, ponovimo, osigurano sredstava tek za 500 korisnika, računamo li da idu na maksimalni iznos potpore. Sudeći po podacima iz EONE, prijava će biti i desetak puta više.

Sretno svima

Marin Kukoč

Marin Kukoč

Dr.sc. Marin Kukoč ima bogato iskustvo u provedbi EU programa za poljoprivredu i ruralni razvoj, stečeno radom u Ministarstvu poljoprivrede, gdje je od 2006. – 2018. godine radio na različitim pozicijama u Upravljačkom tijelu programa SAPARD, IPARD i Programa ruralnog razvoja. Doktorirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu utjecaja EU fondova na poslovanje poljoprivrednih poduzeća u RH. Ovlašteni je agronom pri Hrvatskoj agronomskoj komori.

Tijekom svoje profesionalne karijere održao je brojne edukacije korisnicima mjera EU programa ruralnog razvoja. Danas je vlasnik tvrtke Spartium Consulting d.o.o., specijalizirane za savjetodavne usluge iz područja ruralnog razvoja.

Prethodna

Vrbovečka pera dobila europsku oznaku zajamčeno tradicionalnog specijaliteta

Sljedeća

Istarski med – pedeseti hrvatski proizvod zaštićenog naziva u EU

Edukacije

Trenuno nema edukacija u najavi

MALA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA – EDUKACIJA ZA POTENCIJALNE KORISNIKE

Raspisani natječaj za mala poljoprivredna gospodarstva, prvi je nakon 2021. godine. Koje su promjene u odnosu na prijašnje natječaje, tko su prihvatljivi korisnici i brojne druge informacije doznajte na ON-LINE predavanju koje traje 90 minuta.
KUPI

Zadnje objavljeno

IAKS evidencija – obrasci za 2025. godinu

Dokazana kvaliteta – hrvatsko voće s pečatom povjerenja

Do 15. svibnja popunite obavezne evidencije

Više s PosadiSam.com

Mimoza

Mimoza – biljka toplog juga

pepelnica

Pepelnica – kako ju suzbiti?

Biljnim pripravcima protiv bolesti i štetnika

Ruralno EU
Mjesto na kojem se možete informirati o temama bitnim za opstojnost ruralnog područja RH i kvalitete života na njemu.

  • O nama
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pravila privatnosti

Newsletter

Provjerite dolaznu poštu ili spam kako biste potvrdili pretplatu.

Društvene mreže


© 2020 Spartium Consulting | Sva prava pridržana.

Cleantalk Pixel