Što poljoprivredi i ruralnom razvoju donosi razdoblje nakon 2027. godine?
Zajednička poljoprivredna politika nakon 2027. godine neće biti samo nastavak sadašnjeg ZPP-a s novim proračunom. Ako prijedlog Europske komisije bude prihvaćen u sadašnjem obliku, mijenja se i sama arhitektura financiranja poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Europska komisija predložila je novi Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028.–2034., vrijedan oko 2 bilijuna eura, a poljoprivreda i kohezijska politika trebale bi se u većoj mjeri financirati kroz Nacionalne i regionalne partnerske planove. Za njih je predviđeno ukupno 865 milijardi eura.
Važno je pritom naglasiti kako je riječ o prijedlogu Europske komisije, a ne o konačno usvojenom sustavu. O budućem proračunu i pravilima tek slijede pregovori država članica i Europskog parlamenta.
Mijenja se dosadašnja struktura ZPP-a
Današnji ZPP relativno je jasno podijeljen između izravnih plaćanja i tržišnih mjera s jedne te ruralnog razvoja i investicijskih potpora s druge strane.
Nakon 2027. Komisija predlaže znatno objedinjeni sustav. Sredstva kojima će raspolagati države članice trebala bi biti obuhvaćena Nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima, u kojima bi poljoprivreda i kohezijska politika činile jedan od ključnih dijelova. Cilj je pojednostaviti financiranje i državama članicama dati veću mogućnost prilagodbe ulaganja vlastitim potrebama.
To ne znači da nestaju izravna plaćanja, ulaganja u gospodarstva, potpore mladima ili mjere ruralnog razvoja. Mijenja se prije svega način njihova planiranja i uklapanja u širi sustav europskog financiranja.
Najmanje 300 milijardi eura za potporu dohotku
Jedno od najvažnijih pitanja za poljoprivrednike je hoće li nakon 2027. ostati zajamčena sredstva za izravnu potporu dohotku.
Komisija predlaže 300 milijardi eura rezerviranih za potporu dohotku poljoprivrednika i ribara unutar Nacionalnih i regionalnih partnerskih planova. Taj iznos treba promatrati kao zaštićeni dio budućeg proračuna, a ne kao ukupnu vrijednost svih sredstava koja će tijekom razdoblja 2028.–2034. moći biti usmjerena u poljoprivredu i ruralna područja.
Poljoprivreda bi, osim zajamčenih sredstava za dohodak, trebala moći koristiti i druge izvore financiranja za ulaganja, ruralni razvoj, inovacije, znanje, energetiku, infrastrukturu i druga područja.
Upravo je to jedna od bitnih promjena budućeg sustava – poljoprivreda i ruralni prostor trebali bi se snažnije povezivati s drugim razvojnim politikama.
Izravna plaćanja ostaju, ali se snažnije usmjeravaju
Komisija želi da potpora po površini bude više usmjerena prema poljoprivrednicima kojima je najpotrebnija. Posebno se izdvajaju mladi poljoprivrednici, mala i mješovita gospodarstva te gospodarstva u područjima s prirodnim ograničenjima.
Za veća gospodarstva predviđa se obvezna degresivnost, odnosno postupno smanjenje potpore s rastom iznosa koji gospodarstvo prima. Predloženo je i ograničenje izravne potpore na 100.000 eura godišnje po gospodarstvu. Ovo predstavlja veliku promjenu u odnosu na trenutno stanje, kada najveći dio potpore povuče manji dio poljoprivrednih gospodarstava.
Drugim riječima, izravna plaćanja ne nestaju, ali bi njihova raspodjela trebala biti ciljanija nego danas.
Ulaganja na gospodarstvima ostaju
Za hrvatske poljoprivrednike jednako je važno pitanje budućnosti investicijskih potpora.
Prema prijedlogu Komisije, ulaganja na poljoprivrednim gospodarstvima ostaju dio budućeg ZPP-a. Potpora bi trebala obuhvaćati modernizaciju gospodarstava, povećanje njihove otpornosti, ulaganja u nove tehnologije te prilagodbu proizvodnje okolišnim i klimatskim izazovima. Sve u svemu, poljoprivreda se prilagođava novim izazovima.
Zato ne treba očekivati da će nakon 2027. nestati potpore za investicije kakve danas poznajemo kroz intervencije Strateškog plana. Međutim, prerano je govoriti kako će konkretni hrvatski natječaji izgledati, koliki će biti intenziteti potpore ili maksimalni iznosi.
To će biti poznato tek nakon donošenja konačnih europskih pravila i izrade hrvatskog plana.
Mladi poljoprivrednici postaju još važniji
Generacijska obnova jedan je od snažno naglašenih prioriteta buduće politike.
Komisija predviđa tzv. “Starter Pack for Young Farmers”, odnosno paket za mlade poljoprivrednike koji bi na jednom mjestu trebao povezati financijsku potporu, edukaciju i savjetodavne usluge.
Predviđene su potpore za pokretanje gospodarstva, investicijske potpore te financijski instrumenti i povoljnije mogućnosti kreditiranja. Za potpore ulaganjima mladih predlaže se mogućnost višeg EU sufinanciranja, do 85 posto.
To pokazuje kako se problem generacijske obnove više ne želi rješavati samo jednom početnom potporom, već širim paketom koji bi mladom poljoprivredniku trebao olakšati ulazak u sektor i prve godine poslovanja.
Ruralni razvoj ostaje, ali se snažnije povezuje s drugim politikama
Promjena načina financiranja možda će se još snažnije osjetiti u ruralnom razvoju.
Nacionalni i regionalni partnerski planovi trebali bi omogućiti povezivanje poljoprivrede s ulaganjima u infrastrukturu, obrazovanje, digitalizaciju, usluge, energetiku, klimatsku otpornost i druga područja važna za život i poslovanje u ruralnim sredinama. Komisija upravo jednostavnije povezivanje različitih politika navodi kao jednu od osnovnih prednosti novog modela.
To je posebno važno za ruralna područja koja se ne mogu razvijati samo kroz poljoprivredne potpore. Bez infrastrukture, radnih mjesta, usluga, obrazovanja i drugih sadržaja teško je zaustaviti iseljavanje i privući nove stanovnike.
Više fleksibilnosti, ali i veća odgovornost Hrvatske
Za Hrvatsku novi sustav može predstavljati veliku priliku.
Veća fleksibilnost trebala bi omogućiti da se više sredstava usmjeri prema problemima koji su kod nas posebno izraženi – generacijskoj obnovi, stočarstvu, navodnjavanju, modernizaciji gospodarstava, malim proizvođačima ili razvoju ruralnih područja.
Ali upravo tu postoji i druga strana priče.
Ako se veći dio sredstava bude planirao kroz šire nacionalne partnerske planove, puno će više ovisiti o tome koliko će Hrvatska poljoprivredu i ruralni razvoj prepoznati kao stvarni nacionalni prioritet.
Europska komisija daje okvir i osigurava dio sredstava, ali će države članice imati znatno veću ulogu u određivanju prioriteta i strukture ulaganja.
Tek slijedi najvažniji dio
Do početka novog financijskog razdoblja 2028. godine ostaje još dosta vremena. Prijedlog Komisije tek treba proći europske pregovore, nakon čega će države članice izrađivati vlastite planove.
Ipak, smjer je već vidljiv.
Izravna plaćanja ostaju. Investicijske potpore ostaju. Mladi poljoprivrednici dobivaju još važnije mjesto, a ruralni razvoj snažnije se povezuje s ostalim izvorima financiranja. Istodobno se potpora sve više želi usmjeravati prema aktivnim poljoprivrednicima, manjim gospodarstvima i ulaganjima koja povećavaju otpornost proizvodnje.
Hoće li konačni sustav za hrvatsku poljoprivredu biti povoljniji od sadašnjeg, još je prerano zaključivati. Puno će ovisiti o završnim pregovorima na razini Europske unije, ali i o tome kako će Hrvatska iskoristiti prostor koji joj novi model bude omogućio.
