Smanjene površine pod eko nasadima
Iako se Republika Hrvatska, u skladu s odobrenim Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), obvezala do 2030. godine imati ukupne 14% svih obradivih poljoprivrednih površina u ekološkoj proizvodnji, čini se da će nam taj cilj biti nedostižan.
Naime, sve zemlje članice EU imaju obvezu do 2030. ovu razinu podići na čak 25%, međutim RH je kao “nova” članica uspjela izboriti odstupanje od ovog pravila. I dobro nam je krenulo, pa smo u razdoblju od 2013. do 2022. godine porasli za čak 218%, sa 40660 ha na skoro 130000 ha. U postotcima smo 2013. godine bili na svega 2,59% udjela ekoloških u ukupno obradivim poljoprivrednim površinama, da bi taj postotak 2022. godine iznosio 8,94%.
U 2023. godini je došlo do pada od gotovo cijelog postotka, pa tako imamo 8,07% udjela površina pod ekološkim nasadima, odnosno nešto manje od 120000 ha.
U isto vrijeme porastao je broj ekoloških proizvođača sa 6512 u 2022. na 6695 u 2023. godini.
Uzroke povećanja broja proizvođača možemo tražiti i u kriterijima odabira kod prijava za natječaje iz SPZPP, koji omogućuje dobivanje vrlo značajnih npr. 7 bodova u intervenciji za mlade poljoprivrednike, a u nekim se intervencijama raspisuju i posebni natječaji za ekološke proizvođače.
Međutim, s obzirom na sve specifičnosti ekološke proizvodnje, svi oni koji se zbog bodova odluče na ulazak u ovaj sustav, vrlo brzo i odustanu.
