Budućnost mladih poljoprivrednika nakon 2027. godine
Generacijska obnova već je godinama jedan od najvećih izazova europske poljoprivrede. Poljoprivrednici stare, broj gospodarstava se smanjuje, a mladima ulazak u sektor otežavaju visoka početna ulaganja, teško dostupan kapital, nedostatak poljoprivrednog zemljišta i neizvjesnost prihoda.
Problem je prisutan i u Hrvatskoj. Udio mladih nositelja poljoprivrednih gospodarstava iznosio je 14,04 % u 2024. godini, ispod Strategijom poljoprivrede planiranih 15,8 %. Istodobno je broj korisnika dodatne potpore za mlade poljoprivrednike smanjen s 9.468 u 2020. na 6.266 u 2024. godini. Dakle, iako je udio mladih nositelja veći nego prije nekoliko godina, njihov apsolutni broj i dalje predstavlja ozbiljan izazov.
Upravo zato Europska komisija u prijedlozima politike nakon 2027. godine generacijskoj obnovi daje znatno veći značaj. Cilj više nije samo osigurati jednu potporu mladom poljoprivredniku pri pokretanju gospodarstva, nego stvoriti širi sustav koji bi mu trebao pomoći da u poljoprivredu uđe, investira i u njoj dugoročno ostane.
Posebne strategije za generacijsku obnovu
Jedna od važnih promjena trebala bi biti obveza država članica da izrade vlastite strategije generacijske obnove u poljoprivredi. Njima bi trebale utvrditi prepreke s kojima se mladi susreću te konkretne mjere kojima će ih rješavati.
Europska komisija kao cilj na razini EU-a postavlja udvostručenje udjela mladih i novih poljoprivrednika do 2040. godine, odnosno povećanje njihova udjela na približno 24 %.
Komisija će državama članicama preporučiti i da za generacijsku obnovu usmjere najmanje 6 % sredstava namijenjenih poljoprivredi.
Koliko će od toga pripasti pojedinim mjerama i kako će one izgledati u Hrvatskoj, u ovom trenutku još nije poznato.
Početni paket za mlade poljoprivrednike
Jedna od zanimljivijih novosti je najavljeni početni paket potpore za mlade poljoprivrednike (Starter Pack for Young Farmers).
Ideja je da mladi poljoprivrednik više ne dobiva samo pojedinačnu potporu za pokretanje gospodarstva, već da mu na raspolaganju bude kombinacija različitih oblika pomoći.
Početni paket trebao bi povezivati potporu za pokretanje poslovanja, ulaganja na gospodarstvu, financijske instrumente, osposobljavanje, savjetovanje i mentorstvo, a predviđa se i mogućnost korištenja odgovarajućih poreznih mjera kojima bi se olakšao prijenos gospodarstava na mlađe generacije.
To predstavlja značajnu promjenu u odnosu na dosadašnji pristup. Mladi poljoprivrednik najčešće ne treba samo novac za početak poslovanja. Potrebni su mu zemljište, kapital za ulaganje, znanje, pristup kreditima i mogućnost razvoja gospodarstva tijekom prvih nekoliko godina poslovanja.
Veće potpore za ulaganja mladih
Posebno je zanimljiv prijedlog koji se odnosi na investicijske potpore.
Za ulaganja mladih poljoprivrednika predviđa se mogućnost stope potpore do 85 % prihvatljivih troškova.
To bi mladima moglo znatno olakšati realizaciju ulaganja u objekte, opremu, mehanizaciju, nasade, digitalizaciju i druga ulaganja potrebna za razvoj gospodarstva.
Ipak, važno je naglasiti da to ne znači da će svako ulaganje mladog poljoprivrednika automatski biti financirano s 85 %. Riječ je o mogućnosti koju predviđa budući europski okvir, dok će konkretne stope, uvjeti i vrste prihvatljivih ulaganja ovisiti o konačnim pravilima i hrvatskom planu za razdoblje nakon 2027. godine.
Lakši pristup kapitalu
Nedostatak vlastitog kapitala jedna je od najvećih prepreka mladima koji tek pokreću ili preuzimaju poljoprivredno gospodarstvo.
Zato buduća politika znatno više računa na financijske instrumente, odnosno povoljnije kredite i jamstva kojima bi se mladima omogućilo financiranje početnih i razvojnih ulaganja.
Europska komisija predlaže da maksimalni iznos potpore za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika u novom programskom razdoblju bude povećan na 300.000 eura. Usporedbe radi, u sadašnjem programskom razdoblju maksimalni iznos koji omogućuje europski regulatorni okvir iznosi 100.000 eura, dok je Hrvatska prilikom programiranja intervencije za mlade poljoprivrednike, među ostalim i na temelju iskustava iz provedbe Programa ruralnog razvoja RH 2014.–2020., odredila niži iznos potpore, koji u aktualnoj intervenciji 75.01 iznosi 75.000 eura po korisniku. Koliki će iznos od mogućih 300.000 eura Hrvatska doista odrediti za mlade poljoprivrednike nakon 2027. godine, ostaje za vidjeti nakon programiranja budućih intervencija.
Upravo bi kombiniranje bespovratnih potpora, kredita i jamstava moglo postati jedan od važnijih modela financiranja razvoja mladih poljoprivrednika nakon 2027. godine.
Bez zemljišta nema generacijske obnove
Novac, međutim, nije jedini problem.
Jedna od najvećih prepreka mladima u brojnim državama članicama je pristup poljoprivrednom zemljištu. Visoke cijene, ograničena ponuda i složeni sustavi raspolaganja zemljištem mladom poljoprivredniku mogu otežati povećanje proizvodnje čak i kada ima dobar poslovni plan i osigurano financiranje. U Hrvatskoj je primjerice teško mladom poljoprivredniku doći do poljoprivrednog zemljišta, naročito zbog činjenice što se često prednost kod odabira daje postojećim zakupoprimcima, čime su mladi doista stavljeni u drugi plan. upravo su mladi ti koji bi trebali imati prednost pri dodjeli zemljišta, makar u ograničenim površinama.
Komisija zato najavljuje snažnije praćenje tržišta zemljišta, razvoj Europskog opservatorija za poljoprivredna zemljišta te poticanje država članica na mjere kojima bi se olakšao prijenos gospodarstava i pristup zemljištu mladim i novim poljoprivrednicima.
Za Hrvatsku će ovo biti posebno važno pitanje s obzirom na usitnjenost zemljišta i probleme raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.
Ne samo novac, nego i znanje
Novi pristup generacijskoj obnovi značajno mjesto daje i znanju.
Mladi poljoprivrednici trebali bi imati bolji pristup stručnom osposobljavanju, savjetovanju i mentorstvu. Komisija želi povezati financijsku potporu s razvojem poslovnih i stručnih znanja potrebnih za vođenje suvremenog poljoprivrednog gospodarstva.
To je posebno važno u trenutku kada se od poljoprivrednika očekuje sve više – od korištenja digitalnih tehnologija i prilagodbe klimatskim promjenama do upravljanja financijama, tržištem i sve složenijim administrativnim zahtjevima.
Što to znači za mlade poljoprivrednike u Hrvatskoj?
Smjer buduće politike prilično je jasan – mladi poljoprivrednici trebali bi biti među najvećim prioritetima ZPP-a nakon 2027. godine.
Osim početne potpore, budući sustav trebao bi snažnije povezivati investicijske potpore, financijske instrumente, pristup zemljištu, znanje, mentorstvo i druge mjere potrebne za uspješno preuzimanje i razvoj gospodarstva.
Ipak, o konkretnim iznosima budućih hrvatskih potpora još je prerano govoriti. Europska komisija postavlja okvir, ali će puno toga ovisiti o konačnom dogovoru o ZPP-u nakon 2027. te o tome kako će Hrvatska generacijsku obnovu urediti u vlastitom planu.
Za hrvatsku poljoprivredu to će biti jedno od ključnih pitanja. Nije dovoljno povećati udio mladih poljoprivrednika samo statistički. Potrebno je povećati broj mladih koji preuzimaju gospodarstva, investiraju, povećavaju proizvodnju i od poljoprivrede mogu dugoročno živjeti.
Upravo će se po tome moći procijeniti je li novi pristup generacijskoj obnovi nakon 2027. godine zaista uspio.
